Priprema djeteta za školu

Prilikom upisa u prvi razred provodi se procjena zrelosti ili spremnosti djeteta za školu.

SPREMNOST DJETETA ZA ŠKOLU – MITOVI I ISTINE

Polazak djeteta u školu jedan je od najvažnijih trenutaka u životu djeteta i njegove obitelji te je i za cijelu obitelj veliki događaj.

 

„Spremnost za školu jest onaj minimum razvojnog stupnja koji djetetu omogućuje da primjereno reagira na zahtjeve škole.” (Lemelin i sur., 2007).

 

Istraživanja o ovoj temi pokazuju kako puno povezanih dimenzija čini jednu cjelinu, i zaključujemo da je spremnost za školu jedan složen pojam, u kojem se  naglasak stavlja na obiteljsko i vrtićko okruženje te biološko nasljedstvo.

RODITELJI

PRUŽAJU DJECI SIGURNOST, UČE IH OBITELJSKIM VRIJEDNOSTIMA KOJE NOSE U ŠKOLU, DAJU IM MOGUĆNOST STJECANJA POJMOVA TE POVEZUJU STVARNOSTI U JEDNO (ČITANJEM, PRIČANJEM, PREPRIČAVANJEM, odgovaranje na djetetova pitanja, postavljanje pitanja i upozoravanje na višestrukost odgovora…

PREDŠKOLSKA USTANOVA (ODGOJITELJI)

kroz igru potiču aktivno učenje, inicijativnost djece, usmjereni su na poticanje misaonih procesa, naglašava se aktivnost djece i interakcija djece i odgojitelja, sadržaj učenja određuje se prema tome koliko se pokazao prediktivnim za školsku uspješnost, A UZ TO SE VODE I DJEČJIM INTERESOM, podučavanje je neposredno (direktivno; naglasak je na razumijevanju, A ODGOJITELJI NUDE NA DNEVNOJ RAZINI I PROMIŠLJENO velik broj AKTIVNOSTI ZA POTICANJE RAZVOJA DJECE te AKTIVNO SURAĐUJU S RODITELJIMA

 

Program predškole u našem vrtiću integriran je u redovan desetosatni program u kojem djeca borave u vrtiću.

 

Program predškole u dječjim vrtićima započinje od samog ulaska djeteta u vrtić i matičnu skupinu te se dijete za školu priprema postepeno kroz sve aktivnosti koje se provode u vrtiću svakodnevno

 

Naglasak se stavlja na praktične aktivnosti i jačanje pozitivne slike o sebi.

ZAKONSKA REGULATIVA

ZAKON I POSTUPCI VEZANI ZA UPIS DJECE U ŠKOLU

U prvi razred OŠ upisuju se djeca koja će do 1.4.tekuće godine navršiti 6 godina

Na zahtjev roditelja (pismeno) mogu se upisati i mlađa djeca rođena iza 1.4.

Zakon o odgoju i obrazovanju (čl. 20.) I Pravilnik o upisu djece u osnovnu školu (NN 13/1991.) Propisuju da se prije upisa u prvi razred utvrđuje psihofizičko stanje djeteta od strane stručnog povjerenstva (liječnik školske medicine, pedagog, psiholog i stručnjak edukacijsko rehabilitacijskog profila, ukoliko ih škola zapošljava, učitelj razredne nastave i nastavnik hrvatskog jezika)

Obavezan je sistematski zdravstveni pregled u ambulanti školske medicine.

U matičnoj školi kod stručne službe obavlja se testiranje djeteta (razgovor uz provjeru osnovnih vještina)

Ako komisija za upis utvrdi da dijete zbog svog psihofizičkog stanja nije spremno za školu odgodit će mu upis za jednu školsku godinu

UTVRĐIVANJE SPREMNOSTI ZA ŠKOLU (TESTIRANJE U ŠKOLI):

Posebnim testovima za utvrđivanje intelektualne i psihičke zrelosti te grafomotoričkih vještina.

 

PRIJE POLASKA U ŠKOLU DIJETE BI TREBALO SAVLADATI TEMELJNE ELEMENTARNE POJMOVE I OSNOVNE VJEŠTINE:

  • BOJE
  • VREMENSKE I PROSTORNE ODNOSE; DANE U TJEDNU; GODIŠNJA DOBA
  • MEHANIČKO BROJANJE DO 20
  • GEOMETRIJSKE LIKOVE
  • KOLIČINSKE ODNOSE
  • SPOSOBNOST KLASIFIKACIJE
  • CRTEŽ PRIMJEREN DOBI
  • ORIJENTACIJA NA PAPIRU
  • IZRAŽAVANJE MISLI, OSJEĆAJA I POTREBA
  • DULJINA PAŽNJE OD 15 DO 20 MINUTA
  • RAZVOJ LOGIČKOG MIŠLJENJA
  • PREDČITALAČKE VJEŠTINE
  • PROSTORNI ODNOSI
  • REGULACIJA EMOCIJA
  • POŠTIVANJE NORMI I PRAVILA GRUPE

PREDSTAVLJANJE ŠKOLE:

ŠKOLA KAO NEŠTO PREKRASNO

Uljepšavanje onoga što dijete u školi očekuje – lijepe knjige, dobra učiteljica, dobri prijatelji, samo igranje …

Kako će djeca uskoro sama upoznati školu koja nije uvijek takva, nepotrebno se izlažemo mogućnosti da izgubimo povjerenje djeteta.

ŠKOLA KAO PRIJETNJA

Škola kao sredstvo za plašenje.

Ulazak u školu tada je ulazak na neprijateljski teritorij; uplašeno dijete nije sposobno pokazati svoje dobre strane

Da bi dijete bilo spremno za školu treba zadovoljiti sljedeće segmente spremnosti: zdravstveni segment, tjelesni segment, kognitivni (intelektualni), socijalni, emocionalni i motivacijski segment. Ako je spremno, u svim navedenom segmentima, znači da neće imati poteškoća u prilagođavanju zadacima škole, da će bez problema zadovoljiti kriterije KOJE ŠKOLA OČEKUJE.

ŠTO JE NAJPOŽELJNIJE REĆI O ŠKOLI:

  • ohrabrite dijete – podržavajte pozitivan stav prema školi
  • školu predstavite u realnom svjetlu kao nešto što očekuje svu djecu
  • u školi će biti UČENJA, ISTRAŽIVANJA, VJEŽBE, ali će biti i mnoštvo prilika za igru s drugom djecom
  • ne iznosite (riječima, tonom glasa, mimikom i gestama) stavove koji obezvrjeđuju školu, učitelje, udžbenike, nastavne sadržaje i zadatke
  • Ako se dijete imalo prilike osvjedočiti da njegovi roditelji cijene školu kao nešto vrijedno i važno, ako čuje da je znanje koje tamo stječe značajno za život, iako ne razumije još posve što to znači ono osjeća da je to tako jer nam vjeruje pa to tada postaje i njegov stav prema školi.

ZRELOST ZA ŠKOLU PO PODRUČJIMA RAZVOJA:

FIZIČKA – Fizička zrelost djeteta mora dosegnuti određenu razinu da bi ono moglo podnijeti tjelesne i psihičke napore koji ga očekuju u školi.

  • Visina i težina (117,120,20)
  • Mišićna snaga
  • Razvijena osjetila vida, sluha
  • Bez poteškoća u stajanju, kretanju, sjedenju
  • Navike hranjenja
  • Pojava stalnih zubi
  • Kontrola sfinktera

INTELEKTUALNA – Odgovarajuća intelektualna zrelost podrazumijeva:

  • razvijenost opažanja,
  • stabilnost pažnje (koncentracija),
  • govornu razvijenost te
  • razvijenost mišljenja i pamćenja
  • Dobro razvijen govor (izgovor, gramatičnost, definiranje pojma, sličnost/različitost, prepričavanje-slijed)
  • Razvijenost mišljenja, pamćenja, zaključivanja, opažanja (KLASIFICIRANJE, SVRSTAVANJE PO KLASAMA, OBLIKOVANJE POJMOVA, PAMĆENJE NIZA DO PET BROJEVA I NUMERIČKO POIMANJE)
  • Razvijenost orijentacije u prostoru i vremenu i poznavanje prostornih odnosa (prijedlozi, lijevo/desno, jučer/danas/sutra)
  • Poznavanje boja
  • Razvijenost pažnje (uglavnom je nenamjerna/nehotična, razviti namjernu/hotimičnu-15-20min)
  • Razvijenost grafomotoričkih vještina

GRAFOMOTORIKA

  • fina motorika (zglobovi djetetovih ruku završavaju formiranje u školskoj dobi)
  • razvijanje fleksibilnosti šake i prstiju (rezanje škarama, modeliranje, bockanje, nizanje, slikanje, šivanje, lego kockice)

ŠKOLA – pravilno držanje olovke, orijentacija na papiru,  jasne linije adekvatnog pritiska, linije od crte do crte, spajanje točaka, valovite, ravne, kose linije, pravokutnik, trokut, romb, pisati ime.

PREDČITALAČKE VJEŠTINE – Dijete shvaća svrhu pisanog jezika s 2-3 godine

Osvješćuje tehničke karakteristike pisma s 4-5 godine (razlika u slovima, interpukcija, rima, smjer pisanja, prvi i zadnji  glas)

Glasovna analiza i sinteza sa 5-6 godina (genetski je određena i razvije se kod svakog djeteta individualno)

Uparivanje glasovne analize i sinteze sa slovom – 6-7 godina

PREDMATEMATIČKE VJEŠTINE

Razvijaju se spontano:

  • kretanjem kroz prostor, baratajući predmetima i uspoređujući ih-svojstva predmeta, dodirivanje, promatranje, količina.
  • uočavanjem odnosa u prostoru- ispod, iznad, naprijed, natrag, lijevo, desno
  • uočavanjem odnosa među predmetima-mekši/tvrđi, lakši/teži
  • uočavanjem zajedničkih svojstva među predmetima, skup, količina, uspoređivanje.

EMOCIONALNA – Emocionalna zrelost znači da dijete reagira i može reagirati primjereno određenoj situaciji kao i većina djece njegove dobi (djeca počinju racionalno objašnjavati svoje i tuđe ponašanje, a to onda omogućuje i kontrolu tog ponašanja).

Emocionalno nezrelo dijete lako gubi motivaciju za učenje, slabo kontrolira svoje postupke pa i školsku disciplinu teško podnosi.

Emocije olakšavaju djetetu da prepozna sebe i svoje postojanje, dakle pomažu razvijanju svijesti o sebi.

Zadatak odraslih je da suptilno potiče socio-emocionalni razvoj: vlastitim primjerom, dosljednošću, jasnim granicama i konkretnim pravilima ponašanja, omogućiti uspjeh i učiti dijete da uči na vlastitim greškama, ohrabrivati, izbjegavati kritike, čuti dijete, razgovarati i objasniti mu stvari i pojmove, nuditi i davati ljubav i poštovanje i kad smo ljuti na dijete, omogućiti mu da se igra; s nama i samostalno (društvene igre, memory, zajedničko čitanje, gledanje filma, prepričavanje)

SOCIJALNA –

  • Dijete ima svoj krug prijatelja s kojima se igra i druži i koji ga prihvaćaju kao ravnopravnog partnera,
  • Dijete je svjesno da ima društvene obveze i da je potrebno njihovo što temeljitije ispunjavanje u onoj mjeri u kojoj je to u stanju većina djece te dobi
  • Važno je naučiti dijete da poštuje i tolerira različitost među djecom i da u tim različitostima otkriva nečije kvalitete.

 

Što odgojitelji primjećuju kroz godine rada u praksi:

IZAZOVI

  • Crtež bez detalja (ponekad i bez osnovnih dijelova tijela)
  • Znatno lošija grafomotorika djece u godini pred polazak u školu
  • Velika aktivnost djece u vrijeme kad se sluša priča (nezainteresiranost, ometanje, pad koncentracije nakon nekoliko minuta)
  • „Isključenje” djeteta iz trenutne aktivnosti
  • Loš govor, izgovor, formiranje rečenice

(eventualna) RJEŠENJA

  • Nuditi djeci više aktivnosti za razvoj fine motorike (olovka, bojice, flomaSTer, škare, mijesiti tijesto, mesti, nadijevati konac na iglu, birati grahorice, društvene igre, igre u pijesku, trčanje po livadama i nepravilnom terenu)
  • Razgovarati s djecom o svemu što činite zajedno, o stvarima u svakodnevnom životu, bogatiti vokabular čitanjem priča, slikovnica
  • U šetnji s djecom promatrati prirodu, znakove, prepoznavati marke automobila, govoriti glasno s kojim slovom počinje ime, prezime. Ispravljati dijete ukoliko gramatički griješi; u svakom trenutku.